Hoće li grad Zadar dobiti vrijednu kolekciju starog oružja koje datira čak iz 16. stoljeća?

Inicijativu za osnivanje “muzeja oružja” predstavio je vijećnik Antonio Baus na prošloj sjednici Gradskog vijeća u ime obitelji Aralica. Naime, vlasnik impozantne zbirke s više od 2000 predmeta Tomislav Aralica, poznati sudac iz Sesveta i zaljubljenik u hrvatsku vojnu prošlost, predložio je Gradu Zadru da zajednički organiziraju stalni izložbeni postav starog oružja s područja Dalmacije negdje na Poluotoku. Tomislav Aralica poznat je hrvatskoj javnosti jer, osim što je sin književnog akademika Ivana Aralice, autor je nekoliko izložbi i knjiga iz serijala “Hrvatski ratnici kroz stoljeća”, a od 1991. do danas objavio je stotinjak većih ili manjih radova o povijesnom oružju. Njegovi rođaci, braća Josip, inače uspješan poduzetnik, i Višeslav Aralica, povjesničar, etnolog i jedan od najboljih ilustratora militarije u Hrvatskoj, spremni su preuzeti poslovnu inicijativu muzeja na sebe.

Pokušali smo iz prve ruke doznati više o ovom projektu, o zbirci i budućem muzeju, no Josip Aralica, s kojim smo kontaktirali, nije htio u ovoj fazi razgovora s gradskom upravom izlaziti u javnost. Samo je rekao kako komunikacija napreduje te se nada da će ova suradnja uroditi plodom.

Pročelnica Odjela za kulturu i sport Dina Bušić potvrdila nam je da pregovori s obitelji Aralica traju, a u to su uključene i neke muzejske institucije.

– Dugoročna je ideja prezentacija dijela zbirke, i to u Zadru. Za prezentaciju je ključan prostor, u čemu je glavna uloga Grada, ali i obavljanje svih predradnji vlasnika, koji bi se trebao, dakako, u suradnji sa svima onima koji su zainteresirani za pomoć, a Grad Zadar jest, pobrinuti za adekvatan način upravljanja i prezentacije svojeg vlasništva. Osnivanje muzeja ozbiljan je korak koji, prema Zakonu o muzejima, iziskuje brojne predradnje, to jest stvaranje uvjeta: od osiguravanja muzejske građe, muzejske dokumentacije, osiguravanja prostora, opreme i sredstava za rad, sustav osiguranja građe i dokumentacije, rad stručnih djelatnika, plan rada i razvitka muzeja – objasnila nam je Bušić, naglasivši da ništa od navedenoga nije zapreka, nego jednostavno adekvatan okvir za profesionalni rad.

Vijećnik Baus, s početka priče, pak, sumnja u brzu realizaciju projekta koji bi mogao biti odlična buduća i kulturna i turistička ponuda Zadra.

– Gradska vlast poslovično je spora i teško prepoznaje prilike čak i kad im se same serviraju. Mislim da Grad nije prepoznao puni potencijal ovog projekta jer planira organizirati privremenu izložbu, umjesto stalni postav Muzeja dalmatinskog oružja – mišljenja je Baus, te dodaje kako ova inicijativa ponajviše ovisi o shvaćanju dimenzije projekta od institucija koje upravljaju Zadrom. Ipak, Bušić itekako shvaća koliko je značenje jednog takvog muzeja.

– Svaki kulturni sadržaj koji je specifičan, autentičan, umjetnički vrijedan, koji komunicira s našom bogatom prošlošću i u njoj ima utemeljenje, koji je adekvatno organiziran i prezentiran, u najboljem je interesu kulture grada Zadra – rekla je, te dodala kako se uspješnost prezentacije specifičnih zbirki, kao i bavljenje užim područjem kroz muzejsku djelatnost u Zadru, najbolje vidi kroz rad Muzeja antičkog stakla, jedinstvene ustanove ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu.

– Ponavljanje jedne takve priče u Zadru više je nego dobrodošlo. Moj prijedlog prema gospodinu Aralici bio je da prvi korak u našoj suradnji bude organizacija izložbe kroz prezentaciju dijela zbirke. U tom smjeru komunikacija između vlasnika, Grada i Narodnog muzeja već je u tijeku. Na taj način građani će se imati prilike upoznati sa zbirkom, a vlasnici, Grad i organizatori imat će prvu informaciju o interesu javnosti, iskustvo interakcije s publikom, i zato smatram da je to najbolji način da započnemo suradnju – istaknula je te zaključila kako u ovoj zbirci leži značajan potencijal koji bi, uz ispunjavanje uvjeta, mogao ispisati nove, zanimljive stranice zadarske kulture.

 Dalmatinsko podrijetlo
U pripremi izložba mačeva schiavona

Vrijednost zbirke oružja Tomislava Aralice upravo je u činjenici da se radi i o oružju s područja Hrvatske, odnosno Dalmacije. Tomislav Aralica već ima u pripremi izložbu mačeva schiavona. Prema njegovim riječima, to su tipični mačevi hrvatskog priobalja nastali u 16. st. miješanjem ugarsko-hrvatskih mačeva sa S križnicama i sjevernotalijanskih tipova mačeva. Proizvodili su ih majstori mačari iz dalmatinskih gradova, a nosili su pripadnici prekomorskih pukovnija venecijanske vojske, takozvani oltramarini – prekomorci, gotovo isključivo Hrvati iz Dalmacije.

Categories: Događanja

Nastavkom korištenja stranice, pristajete na cookie. više informacija

Stranica koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice

Zatvori